Grupa entuzijasta iz Dervente odlučila je da se u njihovom kraju ponovo začuje vodenički klopot u hladnim potocima, a nove generacije da upute u tradiciju njihovih predaka.

Dušan Nedinić, Dragoljub Brestovac, Branislav Đekić, Miro i Spomenka Marić, te Tomo Nedinić i Boro Đukić odlučili su da ožive duh starih vremena i osnuju Udruženje vodeničara opštine Derventa. U njihovoj namjeri podržava ih i poznati srpski glumac i direktor Beogradskog narodnog pozorišta Slobodan Ćustić.

Cilj Udruženja je čuvanje prirode, tradicije mljevenja žita, oživljavanje zaboravljenih običaja, ali i biljnih kultura.

- Kao dijete sam često spavao u vodenici i zavolio prirodu i vodu, a kada sam se preselio u grad ta ljubav prema selu je tinjala u meni. Sada u penzionerskim danima sa nekoliko prijatelja sam došao na ideju da izgradimo etno-izletište i vodenice koje bi privlačile turiste - kaže predsjednik inicijativnog odbora vodeničara Dušan Nedinić.

Dodaje da su uz vodenice ranije bila neizostavna druženja, opjevane su pjesme, ali nažalost one su već duže vrijeme utihnule i potpuno zamrle. U dervetskom kraju sada ima svega desetak mlinova, ali većina nije u funkciji. 

Novu vodenicu u mjestu Tešića bare na rječici Lupljanici gdje je planirana gradnja izletišta već je sagradio pedesetpetogodišnji  Dragoljub Brestovac.

- Već sam prodao pet-šest placeva na kojima će nići vikendice, a biće izgrađene još najmanje dvije vodenice - kaže Brestovac i dodaje da mu gotovo svakog vikenda na roštiljadu dolaze gosti, a prethodnog vikenda u posjeti su bili i turisti iz Srbije i Slovenije koji su došli da vide kako se melje pšenica uz pomoć vode i kamena.  

Vodenicu u Tešića barama gradiće i Đustić koji je jedan od članova inicijativnog odbora Udruženja, inače rodom iz derventskog sela Osinja.

- Treba voditi računa o tradiciji i starim vrednostima, koje su samo zapostavljene zbog novih tehnologija koje brišu nivo humanosti, duševnosti i ljudskosti, kao i čitave kulture jednog naroda - kaže Ćustić. 

Zdrava hrana

Dušan Nedinić kaže da inicijatori ove priče imaju ideju da proizvode zdravu hranu koju su nekada koristile naše bake i djedovi te da je prodaju u kiosku koji će sagraditi u svom malom etno-selu.  

- Već smo zasijali heljdu, proso, lan i staru sortu bijelog kukuruza koje planiramo mljeti i praviti brašno, dok ćemo lan cijediti i praviti, ulje jer član našeg odbora Branislav Đekić ima mašinu za hladno cijeđenje ulja. On već duže vrijeme proizvodi ta ulja, koja su vrlo skupa na tržištu i dostižu cijenu iznad 20 maraka po litri - priča Nedinić.  (GLAS)