U BiH je javna tajna da radnici u određenim oblastima dobijaju dio plate „na ruke“ ili da rade „na crno“. Zvanična statistika ne prikazuje pravu sliku ove problematike, a situaciju dodatno pogoršava korupcija, koja ovaj vid neformalne ekonomije hrani, što u konačnici koči razvoj privrede.

Poslodavci koji na ovaj način rade ne uplaćuju poreze i doprinose u punim iznosima ili uopšte, što znači da u budžetu ima manjka novca koji se koristi u javnoj potrošnji, za izgradnju puteva, ulaganje u zdravstvo, obrazovanje …

Osim toga ugrožavaju se poslodavci koji rade u regularnim tokovima i koji plate i doprinose isplaćuju u punim iznosima, jer oni koji izbjegavaju svoje obaveze imaju manje troškove, a time i veće profite. U svemu tome su oštećeni i radnici koji će jednog dana kada odu u penziju imati manja a možda i minimalna primanja, jer su primali minimalnu zaradu (plata u koverti) ili ta plata nije bila nigdje evidentirana (rad „na crno“).

Sve je to većim djelom moguće zbog korupcije, koja dozvoljava privrednicima da zaobiđu zakon.

Koji su stvarni razmjeri ovih pojava koje potkopavaju privredu teško je procijeniti. Do podataka je teško doći zbog komplikovane podjele nadležnosti i organizacije institucija u BiH, jer su za kontrole ovih negativnih pojava vezane brojne institucije koje djeluju samostalno i bez zajedničkog plana. Isto tako, dostupni podaci ako i postoje, ne pokazuju relanu sliku na terenu.

Nadležni u BiH poručuju da je prvu nepravilnost skoro nemoguće dokazati, zato i ne postoje zvanične statistike. Za drugu postoji zvanična statistika, ali upućeni poručuju da ni tu nisu vidljivi pravi razmjeri te negativne pojave.

U Republici Srpskoj ovim problemom se bave ili bi se trebali baviti Inspektorat i Poreska uprava.

Iz Inspektorata RS poručuju da ukoliko je poslodavac isplatio platu radniku definisanu ugovorom o radu u zakonom propisanom roku te uredno platio poreze i doprinose, inspektor nema osnova za preduzimanje mjera prema poslodavcu.

- Sumnja da poslodavci radnicima dio plate isplaćuju „na ruke“ je veoma teško dokaziva u toku inspekcijske kontrole. Naime, inspektor ovaj prekršaj može dokazati samo ukoliko poslodavac u njegovom prisustvu, radniku isplaćuje novac na ruke. Zatim ide dokazni postupak koji bi se provodio pred nadležnim sudom, uz saradnju radnika koji bi svojim iskazima i dostavljenim dokazima potvrdili takve navode, te eventualno preduzimanje mjera od strane istražnih organa u smislu izuzimanja dokumentacije poslodavca, kontrole poslovnih transakcionih računa poslodavca i drugo - kazali su u Inspektoratu, ali nisu precizirali da li su u prethodnih nekoliko godina imali prijava ovakve vrste ni šta je eventualno preduzeto.

Dodali su da utvrđivanje ovog prekršaja nije samo u njihovim rukama već i Poreske uprave RS, jer u tim slučajevima poslodavac izbjegava plaćanje poreskih obaveza.

Kada je u pitanju rad „na crno“ podaci Inspektorata RS su konkretniji.

U prvih devet mjeseci ove godine izvršeno je 148 kontrola, u 25 slučajeva utvrđene su nepravilnosti a inspektori su izdali 15 upravnih mjera i 19 prekršajnih naloga.

U 2021. godini izvršeno je 277 kontrola, u 49 slučajeva utvrđene su nepravilnosti na osnovu kojih su inspektori izdali 27 upravnih mjera i 52 prekršajna naloga, dok je u 2020. godini izvršeno 189 kontrola a u 26 slučajeva utvrđene su nepravilnosti na osnovu čega je izdata 21 upravna mjera i 18 prekršajnih naloga.

- Kada je u pitanju angažovanje radnika „na crno“ isto se najčešće konstatuje u oblastima ugostiteljstva, trgovine, eksploatacije i prerade drveta, građevinarstva, te uslužnim djelatnostima. U odnosu na prethodne godine uočeno je smanjenje rada „na crno“ u oblasti građevinarstva, što se može povezati sa nedostatkom stručne radne snage u ovoj djelatnosti - naveli su u Inspektoratu RS.

Više o ovoj temi pročitajte OVDJE

CAPITAL.ba