Novogodišnja euforija prkosi ekonomskoj krizi

Da su brojni građani tokom velike inflacije i brojnih poskupljenja spremni na trošak i kupovinu novogodišnjeg nakita, pokazuje i podatak da je u BiH ove godine uvezeno za milion maraka više novgodišnjeg nakita nego lani. 

Lampice, jelke, kugle i raznoliki ukrasi uveliko su izloženi u trgovinama širom grada, a sudeći po redovima na kasi u nekoliko prodavnica, praznična euforija prkosi ekonomskoj krizi.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH vrijednost uvezenih prazničnih, karnevalskih i drugih proizvoda za razonodu, od januara do kraja ove godine je oko 4,1 miliona maraka, što je za oko 800.000 maraka više u odnosu na uporedni period prošle godine. 

- Od januara do oktobra 2021.godine u BiH je uvezeno ove robe u vrijednosti od 3,3 miliona maraka. Prethodnih godina, nakit i slični proizvodi za razonodu najviše su se uvozili iz Kine, Srbije, Italije i Poljske. Tako je i ove godine – rekli su iz UIO BiH za mojabanjaluka.info.

U jednoj trgovini zatekli smo Banjolučanku koja je uveliko počela sa kupovinom novogodišnjeg nakita, kako bi već naredne nedjelje mogla da počne sa ukrašavanjem kuće.  

- Svake godine potrošim dosta novca na ukrase. Počnem sa kupovinom čim se zasija prvi izlog. Mislim da je sve za nijansu skuplje nego prethodnih godina, ali da se ne lažemo lijepi ukrasi su uvijek bili skupi. Trenutno mi još nedostaje prirodna jelka, koju nije lako pronaći – rekla je ova Banjolučanka za naš portal.

Naša sagovornica pojedinačne ukrase za jelku platila je po komadu i do pet maraka, a oni koji budu kupovali novu jelku teško da mogu da je pazare za manje od sto maraka.

Da su pojedini spremni da u periodu ekonomske krize izdvoje dosta novca na ukrase i novogodišnje izlaske prokomentarisala je i sociolog Tanja Mandić Đokić. Kako je ispričala za mojabanjaluka.info pandemija virusa korone pokazala je da ljudi u kriznim periodima imaju potrebu da priušte sebi „mala zadovoljstva“.

- Često se dešava da se ljudi ponašaju se po modelu „daj šta daš“ kada ne mogu sebi da omoguće neke ozbiljne stvari koje žele u životu. Na primjer, nemaju novca da odu na putovanje, ali mogu da ukrase dom i da priušte sebi sitna zadovoljstva – kaže Mandićeva.

Ističe da su naglašena potrošačka ponašanja često utješni mehanizmi.

- Što siromašnije porodice, to više nepotrebnih troškova. Jednostavno, ne mogu da značajno poboljšaju kvalitet svog života, ne mogu da kontrolišu poskupljenja. Građani imaju dosta briga i onda za vrijeme praznika na primjer troše više novca na izlaske i slične stvari – pojašanjava naša sagovornica. 

T. Bubnjević