Vlada Republike Srpske dala je saglasnost na produženje roka za izgradnju hidroelektrane „Buk Bijela“, koju zajedno treba da grade Srpska i Srbija.

Vlada RS dala je danas saglasnost na Aneks II Ugovora o koncesiji za izgradnju i korišćenje hidroelektrane Buk Bijela na rijeci Drini u opština Foča, kojim se između ostalog, produžava rok za izgradnju i korišćenje te povećava snaga hidroelektrane.

Tako je aneksom ugovora predviđeno da pripremni period koji obuhvata izradu projektne dokumentacije i pribavljanje svih potrebnih dozvola i obavljanja ostalih pripremnih aktivnosti i radova traje 30 mjeseci od stupanja na snagu aneksa.

Nakon isteka pripremnog perioda aneks predviđa dodatnih 66 mjeseci za izgradnju i probni rad hidroelektrane.

To znači da izgradnja neće početi prije marta 2028. godine, dok se završetak gradnje očekuje tek krajem 2033. godine.

Vrijednost pripremnih radova procijenjena je na 22 miliona KM, a sama izgradnja na 466,5 miliona KM.

HE „Buk Bijela“ je zajednički poduhvat „Elektroprivrede Republike Srpske“ i „Elektroprivrede Srbije“ i dio je projekta hidroenergetski sistem Gornja Drina koji osim ove predviđa gradnju još dvije hidroelektrane.

Kompletan projekat će biti finansiran u omjeru 51 odsto “Elektroprivreda Srbije”, 49 odsto “Elektroprivreda Republike Srpske”, koliki je i udio suvlasništva u zajedničkoj firmi „HES Gornja Drina”.

Kamen temeljac za „Buk Bijelu“ na Drini položen je još 2021. godine, a dalje od toga do danas se nije odmaklo.

Razlog su, prije svega, dva spora koja se o ovom projektu vode pred Ustavnim sudom BiH i UNESCO-om.

Naime, Ustavni sud BiH je odlučujući o o zahtjevu 24 poslanika Predstavničkog doma parlamenta BiH još polovinom 2021. godine utvrdio da postoji spor u vezi sa odlukama o koncesijama.

Poslanicima iz Federacije BiH koji su podnijeli apelaciju bilo je sporno to što koncesiju dodjeljuje Republika Srpska, a ne institucije BiH, jer se radi o, kako su tvrdili, “međudržavnom” projektu.

Ustavni sud je nakon toga utvrdio da se radi o sporu o koncesijama između BiH i RS te je slučaj prebacio Komisiji za koncesije BiH koja je nadležna da procijeni da li je neka koncesija dodijeljena u skladu sa Ustavom BiH, ali to ni danas nije učinjeno.

Takođe, pred UNESCO-om se vodi spor oko potencijalnog narušavanja zaštićenog područja Durmitora koji je pokrenula Crna Gora.

Po navodima iz Crne Gore, zaštićeno područje Durmitora bi se narušilo izgradnjom hidroelektrane „Buk Bijela“ u Foči.

Upravo zbog tih sporova poništen je i poziv za izgradnju ove hidroelektrane na koji su se ranije javile tri kineske firme.

Iako su dostavile ponude, te firme, koje bi trebale da obezbijede i finansiranje, nisu bile spremne na taj poduhvat s obzirom na to da status samog projekta nije riješen.

Predsjednik Upravnog odbora preduzeća „HES Gornja Drina“ Milan Baštinac potvrdio je za CAPITAL da su tri kineske firme koje su se javile na tender izrazile zabrinutost zbog spora na Ustavnom sudu.

„Pokušali smo da objasnimo da je to čisto političko pitanje, ali one nisu htjele da produže bankarsku garanciju nakon čega smo odlučili da poništimo tender dok se ne steknu uslovi za ponovno raspisivanje“, kazao je Baštinac.

Kazao je da se aneksom sada usklađuju svi dokumenti u skladu sa povećanjem snaga na 115 megavata.

„Završavamo i studiju uticaja na životnu sredinu u skladu sa smjernicama UNESCO-a, iako Crna Gora ne želi da sarađuje sa nama, odnosno ne dostavlja nam potrebnu dokumentaciju za izradu ove studje. Mi do tih podataka dolazim svojim aktivnostima, ali bitno je naglasiti da je saradnja sa Crnom Gorom veoma loša i sa njihove strane ne postoji volja za razmjenom podataka. Oni vjerovatno ne žele da se taj projekat desi, ali mi ćemo ovom studijom definitivno da utvrdimo da uticaja na Crnu Goru nema u omjeru u kojem oni kažu da ima“, rekao je Baštinac.

Prema projektu sistem hidroelektrana “Gornja Drina” sastoji se od tri hidroelektrane koje će zajednički graditi Srbija i Republika Srpska.

Vrijednost prve hidroelektrane, odnosno HE „Buk Bijela“ je oko 250 miliona evra, dok je vrijednost ukupne investicije procijenjena na oko 520 miliona evra, piše CAPITAL.ba.