Robna razmjena BiH skoro 40 milijardi KM

Robna razmjena Bosne i Hercegovine u prvih 10 mjeseci ove godine iznosi skoro 40 milijardi KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Kako se navodi u ovim podacima, od januara do oktobra ove godine izvoz je iznosio 15 milijardi i 47 miliona KM, što je za 31,5 odsto više nego u istom razdoblju prethodne godine.

- Uvoz u prvih 10 mjeseci iznosio je 23 milijarde i 701 milion KM, što je za 36,7 odsto više nego u istom razdoblju prethodne godine - stoji u podacima.

Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 63,5 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio osam milijardi i 654 miliona KM.

- Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio dvije milijarde i 771 milion KM, što je za 48,4 odsto više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio dvije milijarde i 904 miliona KM, što je za 29,5 odsto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 95,4 odsto- dodaje se u podacima.

Izvoz u zemlje EU je iznosio 11 milijardi i 109 miliona KM, što je za 31,7 odsto više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 13 milijardi i 440 miliona KM, što je za 30 odsto više nego u istom razdoblju prethodne godine.

- Pokrivenost uvoza izvozom s EU je iznosila 82,7 odsto - stoji u podacima.

Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, istakao je za "Nezavisne" da je nemoguće u ovom trenutku povećati pokrivenost izvoza uvozom kada je u pitanju stepen privrednog razvoja, radne snage i životnog standarda.

- Nemoguće je da se to postigne u nekom kraćem roku jer su potrebne strukturne promjene u sistemu i organizaciji, ne samo privrede, već i državnog sistema. Potrebno je povećanje autonomije entiteta i smanjenje troškova na nivou BiH koja postaje preskupa država - ističe Ljuboja.

Što se tiče pokrivenosti izvoza uvozom, Ljuboja smatra da je ona manja nego prošle godine.

- Tada je, ako se ne varam, dostizala nekih 75 odsto. Vidimo da pada i da se uvozna aktivnost i potrošnja robe povećava i vraćamo se na nešto što je bilo prije pet ili 10 godina. Napredak je napravljen, ali moramo da vodimo računa da je iznos između apsolutne i relativne vrijednosti malo drugačiji. Ono što uvozimo su energenti i njihova cijena je porasla, a samim tim došlo je do toga da je novčani volumen veći, dok kod robe koju mi proizvodimo cijena nije nešto drastično porasla i tu se javlja ta mala razlika u korist većeg novčanog volumena iz uvoza.

Povećan je i uvoz i izvoz, i to možemo djelimično pripisati oporavku tržišta od pandemije, ali i tome da su sve vrste robe poskupjele. Ipak, poslije pandemije je došlo do povećanja uvoza i izvoza, to je evidentno - objašnjava Ljuboja.

nezavisne.com

Tagovi: