Ustavni sud Republike Srpske odbacio je inicijativu za ocjenjivanje ustavnosti članova 208a. i 208b. Krivičnog zakonika RS kojim su kleveta i iznošenje ličnih i porodičnih prilika određene kao krivična djela, čime je definitivno pronašao opravdanje vlastima za zakonito gušenje slobode govora.

- Ustavni sud je ocijenio da osporene odredbe nisu u suprotnosti sa ustavnim načelom vladavine prava. Po ocjeni suda, naime, krivičnopravna odgovornost za osporena krivična djela ne može se dovoditi u vezu sa građanskopravnom odgovornošću za klevetu iz Zakona o zaštiti od klevete, s obzirom na to da se radi o dva potpuno različita oblika pravne odgovornosti i da propisivanje oba vida zaštite predstavlja pitanje zakonodavne politike u ostvarivanju zaštite osnovnih prava i sloboda čovjeka. Pored toga, osporene odredbe imaju nivo preciznosti koji dozvoljava da se u razumnoj mjeri mogu predvidjeti ponašanja i posljedice ponašanja koja su inkriminisana - navodi se u današnjoj odluci Ustavnog suda RS.

U pogledu tvrdnje da je zakonodavac osporenim propisivanjem ograničio slobodu izražavanja iz člana 10. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Ustavni sud je ocijenio da sloboda izražavanja nije apsolutno pravo i da je miješanje u pravo na slobodu izražavanja moguće u skladu sa stavom 2. člana 10. Evropske konvencije.

- U konkretnom slučaju, miješanje u pravo na slobodu izražavanja propisano je na osnovu Zakona, temeljem ustavnog ovlašćenja zakonodavca. Sud je ocijenio da je miješanje u pravo na slobodu izražavanja usmjereno ostvarenju legitimnog cilja, jer se osporenim odredbama štite pravo na ljudsko dostojanstvo, čovjekovu privatnosti i lični i porodični život iz člana 13. Ustava, te da ova prava predstavljaju interakciju javnopravnih i privatnopravnih elemenata, budući da se radi o pravom zaštićenim ličnim dobrima, ali i etičkim vrijednostima koje imaju važnost za jedno demokratsko društvo i koje su inkorporisane u ovu ustavnu normu - navode u Ustavnom sudu RS.

Sud je cijenio da osporeno propisivanje samo po sebi nije dovoljno da se može zaključiti da je takvo miješanje u pravo na slobodu izražavanja neproporcionalno legitimnom cilju koji se želi ostvariti.

- U vezi s tim, sud je imao u vidu prirodu i visinu zaprijećenih sankcija, jer se radi isključivo o novčanim kaznama za navedena krivična djela čija je visina precizno određena i to na razumnom nivou, pogotovo kad se ima u vidu opšti minimum i maksimum novčane kazne predviđen Кrivičnim zakonikom Republike Srpske - stoji u odluci suda.

Inicijativu za ocjenu ustavnosti podnijeli su u septembru prošle godine advokati Aleksandar Jokić i Jovana Kisin Zagajac iz Banjaluke, nakon što je Narodna skupština RS 20. jula 2023. izglasala izmjene Krivičnog zakonika i nakon 20 godina kriminalizovala klevetu.

Izglasavanju kriminalizacije klevete prethodilo je žučno opiranje novinarske zajednice i protesti medijskih radnika koji su upozoravali na gušenje slobode govora i povratak represije prošlih sistema.

capital.ba